Piše:Dr. Branko Potočnik
Psihijatrijska ordinacija
Crikvenička 55, Zagreb
Tel: 3024 971

Što je depresija?

Depresija je bolest raspoloženja koja zahvaća i tijelo i misli. Najlakše je upoznati depresiju kroz osnovne simptome:

1. Gotovo obvezni simptom je nedostatak životne radosti ili barem smanjenje uživanja u mnogim aktivnostima u odnosu na period prije bolesti.
2. osjećaj tuge ili žalosti koji nije uzrokovan nedavnim gubitkom. Bolesnik se nekada osjeća više prazan nego tužan, ili navodi da je istovremeno i tužan i prazan
3. bezvolja, kao gubitak interesa za hobije i sve u čemu je bolesnik prije uživao
4. strah se javlja kod mnogih bolesnika, načešće vezan uz misli kako će se nešto loše dogoditi
5. smanjenje sna, najčešće kao nesanica i rano buđenje, ali kod mladih osoba i kao pojačana potreba za snom
6. loše misli najčešće o bolesti, samoubojstvu i smrti
7. teškoće u donošenju odluka
8. niska energija i brzo umaranje
9. osjećaj krivnje, bezvrijednosti i bespomoćnosti
10. stalne fizičke smetnje kao glavobolja, probadanja, zanošenje, kronični bolovi
11. razdražljivost
12. nemogunnost opuštanja
13. gubitak tjelesne težine ili debljanje

Uzroci depresije

Ponekad je depresija nasljedna bolest i javlja se u obiteljima, naročito bipolarni tip. I kod drugih tipova depresije najčešće saznamo da je netko od predaka bio tankih živaca ili je bolovao od drugih psihičkih poremećaja.
Svaki čovjek može oboljeti od depresije, ali kod ljudi koji su po prirodi emotivni, plašljivi, nižeg samopoštovanja, oni koji teže podnose nepravdu i kritiku depresija se češće javlja.
Izloženost kroničnom stresu mijenja funkciju i građu mozga i mnoge se depesije mogu objasniti akumulacijom štetnog djelovanja stresa. I tu konstitucija ima važnu ulogu jer određuje pod kojim teretom i nakon koliko vremena će se živčani sustav slomiti.
 
Teorija o uzrocima ima na desetke, od virusne do psiholoških što govori da pravu još ne znamo.
Ipak, naše znanje svakodnevno se povećava i nakon sinapse, upoznajemo membranu, jezgru i grane. Nije daleko dan kada ćemo o uzrocima depresije pisati s više samopouzdanja.

Dijagnosticiranje i liječenje

Najčešće dijagnozu depresije nije teško postaviti. Dovoljno je bolesnika pitati da li je tužan, uplašen, bezvoljan i može li se od srca nasmijati. Zato je neshvatljivo da je dvije trećine depresija nedijagnosticirano, neliječeno, pogrešno ili nedovoljno liječeno.
I kada se prepozna da bolesnik ima psihićke smetnje nerazumno se daju lijekovi za smirenje i neki neuroleptici koji imaju samo kratkotrajan učinak. Depresije se liječe antidepresivima !!!, a sedative i neuroleptike upotrebljavati kad za to ima opravdanja.
Uzalud je očekivati da ce depresija proći sama. To se događa rijetko. Uzalud je očekivati da ce se snagom volje, pozitivnim mišljenjem, pobijediti depresija. Upravo su volja i optimizam nestali kod bolesnika i on je nemoćan da ih povrati. Laički savjeti bolesniku više štete nego koriste jer izazivaju osjećaj krivnje i ukazuju da se bolesnikovo stanje ne razumije.
Upravo je duboko razumijevanje polazna točka u liječenju depresije. Treba imati nešto u sebi da bi se razumjela bolest koja se ne vidi i ne može se izraziti brojkama.
Za one koji to ne mogu možemo depresiju usporediti s dijabetesom. Kod prve je snižen serotonin, kod druge inzulin. Krajnje pojednostavljeno, ali dovoljno da se shvati poremećaj u kemiji tijela, na koji ne možemo sami djelovati.

Zato postoje psihijatri koji o depresiji znaju puno više nego što piše u ovom članku. Njima na raspolaganju stoje moderni antidepresivi s kojim je liječenje depresije postalo uspješnije, jednostavnije i s manjim rizikom.
Osim lijeka bolesniku i treba dati dio sebe, svog razumijevanja, suosjećanja i vjere u izliječenje.

Vaš
Dr. Potočnik