Web Shop - AKCIJA

  Aktualno

  Vodič - ADRESAR

  Forum

Ubraja se medu najčešće pshičke poremećaje. Oboljeli žive u napetom iščekivanju da će se nešto strašno dogoditi. Crne slutnje i zebnja guše radost življenja. Ipak, djelotvorna pomoć postoji!
 
Generalizirani ili opći anksiozni poremećaj očituje se slobodno lebdećim i neodređenim strahom, strašljivim iščekivanjem, tjeskobom i strepnjom, unutrašnjim nemirom, psihomotornom napetošću, hiperaktivnošću, autonomnog živčanog sustava i specifičnim oblicima ponašanja. Opći anksiozni poremećaj (OAP) je najčešći oblik straha koji spada i medu najčešće psihijatrijske poremećaje.

Tko oboljeva?

Prevalencija se procjenjuje na 2,3 - 6,4 %. Češće je zastupljen u žena u općoj populaciji. Početak bolesti obično je postupan. Najčešće se javlja u kasnim dvadesetim ili tridesetim godinama odnosno kasnim tinejdžerskim godinama.

Koji su uzroci?

Kako i zašto nastaje generalizirani anksiozni poremećaj nije još u potpunosti jasno. Velika važnost pridaje se predispoziciji ili sklonosti neke ososbe ka anksioznom reagiranju i stresogenim životnim događajima. Stresogeni životni događaji podudaraju se s pojavom generaliziranog anksioznog poremećaja u 50% pacijenata i igraju važnu ulogu održavanju ovog poremećaja. Dogadaji koji imaju značenje buduće opasnosti u velikoj mjeri izazivaju anksioznost.
 
Najpoznatije psihoanalitičke teorije koje objašanjavaju strah su:

1. teorija o transformaciji libida u anksioznost (neiskorištena seksualna energija).
2. signalna teorija anksioznosti (upozorenje na nesvjesne impulse i opasnost).
3. teorija o porođajnoj traumi kao prototipu anksioznosti.
4. separaciona teorija anksioznosti (strah od odvajanja)

Bihejvioralne teorije nastanak OAP objašnjavaju vezivanjem odgovora straha za prethodno neutralne stimuluse procesom kondicioniranja (traumatsko kondicioniranje straha). Prema kognitivnim teorijama OAP perzistira zbog načina na koji oboljeli razmišljaju o simptomima.
Biologijska istraživanja ukazuju na poremećaj u sustavu benzodiazeinski receptor – GABA – kloridni kanal (anksiogene tvari), zatim poremećaj u noradrenergičkom sustavu, itd. Dokazana je i uloga genetskih čimbenika.

Kako se poremećaj očituje ?

Očituje se doživljavanjem neodredenog straha koji preplavljuje oboljelog kao da ga potpuno obuzima i oboljeli kao da lebdi u njemu slobodno lebdeći ne znajući podrijetlo ni razloge straha. Strašljivo iščekivanje oboljeli opisuje kao neku strepnju da će se nešto strašno dogoditi. Opet sveprožimajući strah cini da su oboljeli potpuno paralizirani, osjećaju bespomoćnost i nesigurnost. Prisutni su još i razdražljivost, poteškoće u koncetraciji, smetnje u komuniciranju s okolinom, smetnje spavanja, košmarni snovi i sl. Simptomi psihomotorne napetosti očituju se osjećajem unutarnjeg pritiska, kao da će puknuti, kao da im nešto iznutra pritiska grudi, zatim podrhtavanjem pojedinih dijelova ili cijelog tijela, agitacijom, nemogućnošću da budu mirni, na jednom mjestu, bolovima u mišićima, brzim zamaranjem. Hiperaktivnost autonomnog živčanog sustava prepoznaje se po prisustvu simptoma kao što su površno disanje, osjećaj nedostatka zraka, palpitacije i tahikardija, znojenje, vlažni dlanovi, suha usta, vrtoglavica i osjećaj mutnoće, u glavi, mučnina, proljev, valovi vrućine i topline u tijelu, učestalo mokrenje, teškoće gutanja, osjećaj knedle u grlu. Oboljeli razviju i specifično ponašanje koje karakterizira pojačan oprez, nestabilnost, sumnjičavost, što sve upućuje na to da je osoba prožeta anksioznošću.

Dijagnosticki kriteriji za generalizirani anksiozni poremecaj

A. Pretjerana anksioznost (zabrinutost,napetost, strahovanje ili bojažljivo iščekivanje) u vezi sa svakodnevnim aktivnostima i događajima prisutna većinu dana u posljednjih šest mjeseci.
 
B.Najmanje četiri od slijedećih dolje pobrojanih simptoma:

1. plapitacije ili lupanje srca, ubrzan rad srca
2. znojenje
3. tresavica ili drhtanje
4. suhoća usta koja nije poslijedica dehidratacije ( manjka vode ) ili uzimanja lijekova
5. poteškoće u disanju
6. osjećaj nedostatka zraka
7. bol ili nelagoda u prsištu
8. mučnina ili nelagoda u trbuhu
9. osjećaj vrtoglavice, nestabilnosti, nesvjestice ili ošamućenosti
10. osjećaj nestvarnosti okoline ( derealizacija ) ili vlastite ličnosti kao da nije tu ( depersonalizacija )
11. strah od gubitka kontrole ili svijesti, strah od ludila
12. strah od smrti
13. osjećaj vrućine ili zimice
14. osjećaj umrtvljenosti ili mravinjanja u tijelu
15. napetost mišića ili bol
16. uznemirenost i nesposobnost opuštanja
17. osjećaj napetosti, na rubu živaca
18. osjećaj grudve u grlu ili poteškoće gutanja
19. pretjerana reakcija na mala iznenađenja i reakcije prepasti
20. poteškoće koncentracije ili mentalna odsutnost zbog zabrinutosti ili tjeskobe
21. perzistentna razdražljivost
22. poteškoće usnivanja zbog zabrinutosti

SAMOUBOJSTVA U EUROPI

Godišnje u Europi oko 43 tisuće ljudi izvrši samoubojstvo, a preko 700 tisuća njih pokuša samoubojstvo.
Od 1974. godine naovamo zabilježen je porast samoubojstava medu muškarcima za 35 %.
Upozoravajući je porast suicida za 65 % u mladih osoba ( od 15 do 24 godine života ).
Porast samoubojstava medu tinejdžerima u Engleskoj se udvostručio u posljednjih deset godina.
U Švedskoj koja ima oko 9 milijuna stanovnika godišnje se ubije oko 2000 osoba, njih 20-ak tisuća pokuša samoubojstvo, a oko 200 tisuća ozbiljno razmišlja o samoubojstvu. Istraživanja pokazuju da oko 60 % samoubojstava otpada na depresivne osobe.

U suradnji s I. A. M. Vital energie laboratorijem iz Švicarske, bioenergetskim aparatom LYKOTRONIC uspješno uklanjamo strahove fobije i depresije.
 
Lykotronic studio, info - 091/5161339